Priprema za jesenju setvu pšenice: šta treba da znate
Zašto priprema odlučuje o prinosu pre nego što zrno uopšte dođe u zemlju
Krajem leta i početkom jeseni pažnja poljoprivrednika se prirodno okreće ka narednoj sezoni. Pšenica je kultura kod koje se najveći deo uspeha, ili neuspeha, gradi upravo u ovom periodu, mnogo pre nego što se prvi zeleni izdanci pojave iz zemlje. Kvalitet obrade, izbor sorte, vreme setve i osnovno đubrenje zajedno određuju koliko će usev biti otporan tokom zime i koliki potencijal za prinos će imati u proleće.
U Open Agro svake godine radimo sa desetinama kooperanata upravo u ovom periodu, i primetili smo da najveći broj problema koji se pojave u proleće ima koren u odlukama donetim u avgustu i septembru. Zato smo pripremili pregled ključnih koraka koje vredi proveriti pre nego što traktor uopšte krene na njivu.
Obrada zemljišta: temelj koji se ne vidi, ali se oseti u prinosu
Kvalitet obrade zemljišta direktno utiče na klijanje i nicanje pšenice, kao i na razvoj korenovog sistema tokom jeseni. Nekoliko stvari zaslužuje posebnu pažnju:
Struktura zemljišta – previše grubo pripremljena parcela otežava ujednačeno nicanje, dok prekomerna usitnjenost može dovesti do zbijanja pri prvim jesenjim kišama
Vlažnost zemljišta u trenutku obrade – obrada previše vlažnog zemljišta stvara grudve i narušava strukturu, dok suvo zemljište otežava kvalitetnu pripremu setvenog sloja
Uklanjanje žetvenih ostataka prethodne kulture, koji mogu ometati ujednačeno postavljanje semena na odgovarajuću dubinu
Ravnomernost površine, jer neravna parcela otežava podešavanje setvospremača na ujednačenu dubinu setve po celoj površini
Dobro pripremljeno zemljište je osnova za sve što sledi, i teško je nadoknaditi propuste u ovoj fazi kasnijim merama tokom sezone.
Izbor sorte: usklađivanje sa rokom setve i uslovima parcele
Izbor sorte pšenice često se svodi na naviku, sadi se ono što se sadilo prošle godine, bez preispitivanja da li je to zaista najbolji izbor za konkretnu parcelu i planirani rok setve. Nekoliko faktora vredi uzeti u obzir:
Vreme setve – neke sorte bolje podnose raniju, a neke kasniju setvu, pa je važno uskladiti izbor sa realnim terminom kada parcela zaista bude spremna
Otpornost na poleganje, posebno na parcelama sa boljom obezbeđenošću azotom, gde je rizik od poleganja veći
Tolerancija na niske temperature, ako je parcela izložena hladnijim vetrovima ili je u nižem, hladnijem delu terena
Predkultura, jer neke sorte bolje reaguju na različite nivoe zaostalog azota i strukture zemljišta u zavisnosti od toga šta je prethodno gajeno
U Open Agro pri izboru sorte polazimo upravo od ovih parametara, umesto od generičke preporuke, jer isti hibrid ili sorta retko podjednako dobro odgovaraju svakoj parceli.
Optimalan rok setve: zašto raniji ili kasniji datum nije uvek bolji
Rok setve pšenice zavisi od klimatskih uslova regiona, ali generalno se preporučuje izbegavanje krajnosti. Prerano posejana pšenica ulazi u zimu prebujna i osetljivija na niske temperature i bolesti, dok prekasno posejana pšenica ne stigne da razvije dovoljno jak korenov sistem i broj sekundarnih stabljika pre nastupanja hladnijeg perioda.
Za Vojvodinu se optimalan period setve pšenice najčešće kreće kroz oktobar, uz prilagođavanje u zavisnosti od konkretne godine, vremenske prognoze i vlažnosti zemljišta u trenutku planirane setve. Praćenje aktuelnih vremenskih uslova u periodu neposredno pre setve je često korisnije od striktnog držanja fiksnog kalendarskog datuma.
Osnovno đubrenje: postavljanje temelja za prinos u proleće
Osnovno đubrenje pre setve pšenice ima za cilj da obezbedi dovoljno fosfora i kalijuma za razvoj korenovog sistema u jesen, dok se najveći deo azotne ishrane ostavlja za prolećnu prihranu, kada je potreba biljke za azotom najveća. Doza osnovnog đubriva zavisi od:
Rezultata agrohemijske analize zemljišta, ukoliko je dostupna
Predkulture i količine zaostalih hraniva u zemljištu
Planiranog nivoa prinosa i intenziteta proizvodnje na konkretnoj parceli
Poljoprivrednicima koji nemaju skoriju analizu zemljišta preporučujemo da je uključe u plan, jer omogućava preciznije doziranje i sprečava i nedostatak i nepotreban višak hraniva, što je direktno pitanje troška proizvodnje.
Setvena norma: koliko semena zaista treba po hektaru
Setvena norma pšenice zavisi od klijavosti semena, mase 1.000 zrna, planirane gustine sklopa i roka setve. Kod kasnije setve, gustina sklopa se obično nešto povećava, kako bi se nadoknadio kraći period za bokorenje pre zime. Korišćenje sertifikovanog semena sa jasno deklarisanom klijavošću i masom 1.000 zrna omogućava precizan proračun, umesto oslanjanja na približne, generičke preporuke sa vreće.
Pregled: koraci pred setvu pšenice
Proveriti stanje zemljišta i, po mogućnosti, obaviti agrohemijsku analizu ako nije rađena u skorije vreme
Odabrati sortu usklađenu sa planiranim rokom setve, predkulturom i specifičnostima parcele
Obaviti kvalitetnu obradu, prilagođenu tipu zemljišta i vlažnosti u trenutku rada
Isplanirati osnovno đubrenje, sa naglaskom na fosfor i kalijum
Izračunati tačnu setvenu normu, na osnovu deklaracije semena i planirane gustine sklopa
Pratiti vremensku prognozu i po potrebi prilagoditi rok setve realnim uslovima na terenu
Kako Vam Open Agro može pomoći
U Open Agro svake jeseni pomažemo našim kooperantima da ove korake isplaniraju na vreme, umesto da se odluke donose u poslednjem trenutku. Nudimo sertifikovano seme pšenice prilagođeno uslovima Vojvodine, mineralna đubriva za osnovno đubrenje, kao i savet o roku setve i doziranju usklađen sa stanjem Vaše konkretne parcele. Budući da pratimo kooperante i tokom prihrane u proleće, plan koji napravimo u jesen direktno se nastavlja na ono što dolazi kasnije u sezoni.
Za sve informacije o izboru sorte, planu đubrenja ili nabavci semena za jesenju setvu, obratite nam se putem telefona +381 63 8137559 ili mejla open.agro.ravno.selo@gmail.com. Sedište firme se nalazi na adresi Prvomajska 44/a, Ravno Selo (Vrbas).